Vlada Hrvatske nedavno je usvojila pravni okvir za postavljanje agrovoltaike, kako bi omogućila brze procedure odobravanja takvih fotonaponskih instalacija.
"Novousvojeni zakon omogućit će zeleno svjetlo agrovotaike čak i brže od običnih PV instalacija", Maja Pokrovac, direktorica Udruge obnovljivi izvori energije Hrvatske (RES Hrvatska)
Pokrovac je rekao da postoji veliko interesovanje investitora, ali i snažno odbijanje. Stoga RES Hrvatska organizira brojne radionice, okrugle stolove i konzultacije u želji da informira javnost o prednostima agrovoltaike.
"Došlo je do promjene u mišljenju poljoprivrednika jer su saznali više o potencijalu agrovoltaike za optimizaciju prinosa i smanjenje računa za struju", kaže Pokrovac. "Naše udruženje će podijeliti daljnje opsežne podatke o potencijalu agrovoltaike u Hrvatskoj u našoj novoj studiji koja će biti pokrenuta u rujnu. Studiju su proveli vodeći hrvatski stručnjaci, a financirala ju je EBRD."
Prema novim pravilima, agrovoltaika se može instalirati na lokacijama definisanim kao poljoprivredno zemljište, napuštene parcele i lokacije na kojima se nalaze stalni zasadi, uključujući vinograde i maslinike. Novi zakon omogućava svakom poljoprivredniku da instalira agrovolatiku na svom zemljištu.
"Naša analiza pokazuje da je agrovoltaički potencijal zemlje prilično ravnomjerno raspoređen. U Slavoniji, na primjer, postoji veliki potencijal za ovu vrstu instalacije, kao i dostupnost mreže", rekao je Pokrovac.
Prema podacima udruženja, Hrvatska ima potencijal za razvoj 3 GW agronaponskih projekata.
"Od Ministarstva poljoprivrede dobijamo obavještenja da je interesovanje za agrovoltaiku sve veće", rekao je Pokrovac. "Već ove godine očekuju se veliki pomaci i projekti u dvocifrenim MW veličinama. Ovo će biti značajan dodatak za solarnu flotu u zemlji."
U Hrvatskoj se trenutno razvija nekoliko komunalnih projekata, uključujući najveće instalacije od 3 MW i 10 MW, koje će vjerojatno postati prva solarna polja u zemlji podržana ugovorom o kupovini energije.
Hidroenergija predstavlja oko polovicu proizvodnje električne energije u Hrvatskoj, dok na vjetar otpada oko 14 posto. Na kraju prošle godine solarna energija je činila 0,5 posto udjela u energetskom miksu Hrvatske, ili oko 224 MW. Međutim, krajem lipnja već je dostigao 2 posto, odnosno 306 MW, prema podacima hrvatskog operatera distribucijskog sustava HEP ODS.
